Konjuktivna normalna forma

U bulovskoj logici, formula je u konjunktivnoj normalnoj formi (KNF) ako predstavlja konjunkciju klauza, gde je klauza disjunkcija literala. Kao normalna forma, korisna je u automatskom dokazivanju teorema.

Sve konjunkcije literala i sve disjunkcije literala su u KNF, jer se mogu posmatrati kao konjunkcije jednočlanih literala, ili kao disjunkcije jedne klauze, redom. Kao i kod disjunktivne normalne forme (DNF), jedini iskazni veznici koje formula u KNF može da sadrži su I, ILI, i NE. Operator negacije može da se koristi samo kao deo literala, što znači da može da stoji samo pre iskazne promenljive.

Primeri i kontraprimeri

Sledeće formule su u KNF:

¬ A ( B C ) {\displaystyle \neg A\wedge (B\vee C)}
( A B ) ( ¬ B C ¬ D ) ( D ¬ E ) {\displaystyle (A\vee B)\wedge (\neg B\vee C\vee \neg D)\wedge (D\vee \neg E)}
( ¬ B C ) {\displaystyle (\neg B\vee C)}
A B . {\displaystyle A\wedge B.}

Poslednja formula je u KNF, jer se može posmatrati kao konjunkcija dve jednočlane klauze A {\displaystyle A} i B {\displaystyle B} . Međutim, ova formula je i u disjunktivnoj normalnoj formi. Sledeće formule nisu u KNF:

¬ ( B C ) {\displaystyle \neg (B\vee C)}
( A B ) C {\displaystyle (A\wedge B)\vee C}
A ( B ( D E ) ) . {\displaystyle A\wedge (B\vee (D\wedge E)).}

Gornje tri formule su redom ekvivalentne sledećim trima formulama koje jesu u konjunktivnoj normalnoj formi:

¬ B ¬ C {\displaystyle \neg B\wedge \neg C}
( A C ) ( B C ) {\displaystyle (A\vee C)\wedge (B\vee C)}
A ( B D ) ( B E ) . {\displaystyle A\wedge (B\vee D)\wedge (B\vee E).}

Konverzija u KNF

Svaka iskazna formula se može transformisati u logički ekvivalentnu formulu, koja je u KNF. Ova transformacija koristi pravila logičke ekvivalencije: eliminaciju dvostruke negacije, De Morganove zakone, i zakon distributivnosti.

Kako se sve logičke formule mogu transformisati u ekvivalentne formule u KNF, dokazi se obično baziraju na pretpostavci da su sve formule u KNF. Međutim, u nekim slučajevima, ova konverzija u KNF može da dovede do eksponencijalne eksplozije (rasta dužine) formule. Na primer, transformisanje sledeće formule u KNF proizvodi formulu sa 2 n {\displaystyle 2^{n}} klauza:

( X 1 Y 1 ) ( X 2 Y 2 ) ( X n Y n ) . {\displaystyle (X_{1}\wedge Y_{1})\vee (X_{2}\wedge Y_{2})\vee \dots \vee (X_{n}\wedge Y_{n}).}

Dobija se formula:

( X 1 X n 1 X n ) ( X 1 X n 1 Y n ) ( Y 1 Y n 1 Y n ) {\displaystyle (X_{1}\vee \cdots \vee X_{n-1}\vee X_{n})\wedge (X_{1}\vee \cdots \vee X_{n-1}\vee Y_{n})\wedge \cdots \wedge (Y_{1}\vee \cdots \vee Y_{n-1}\vee Y_{n})}

to jest, ova formula sadrži 2 n {\displaystyle 2^{n}} klauza: u svakoj klauzi se nalazi bilo X i {\displaystyle X_{i}} ili Y i {\displaystyle Y_{i}} za svako i {\displaystyle i} .

Postoje transformacije formula u KNF koje čuvaju zadovoljivost ali ne i ekvivalenciju, ali i ne proizvode eksponencijalni rast formula. Za ove transformacije se garantuje da formule povećavaju samo linearno, ali uvode nove promenljive. Na primer, gornja gormula se može transformisati u KNF dodavanjem promenljivih Z 1 , , Z n {\displaystyle Z_{1},\ldots ,Z_{n}} na sledeći način:

( Z 1 Z n ) ( ¬ Z 1 X 1 ) ( ¬ Z 1 Y 1 ) ( ¬ Z n X n ) ( ¬ Z n Y n ) {\displaystyle (Z_{1}\vee \cdots \vee Z_{n})\wedge (\neg Z_{1}\vee X_{1})\wedge (\neg Z_{1}\vee Y_{1})\wedge \cdots \wedge (\neg Z_{n}\vee X_{n})\wedge (\neg Z_{n}\vee Y_{n})}

Neka interpretacija zadovoljava ovu formulu samo ako barem jedna od novih promenljivih ima vrednost tačno. Ako je to promenljiva Z i {\displaystyle Z_{i}} , onda takođe X i {\displaystyle X_{i}} i Y i {\displaystyle Y_{i}} imaju vrednost tačno. Ovo znači da svaki model koji zadovoljava dobijenu formulu zadovoljava i početnu. Sa druge strane, samo neki modeli originalne formule zadovoljavaju ovu novu, jer se Z i {\displaystyle Z_{i}} ne spominje u početnoj formuli, pa njihove vrednosti nisu od značaja za nju, dok jesu za novu formulu. Ovo znači da su početna formula i rezultat transformacije ekvizadovoljivi, ali ne i ekvivalentni.

Logika prvog reda

U logici prvog reda, konjunktivna normalna forma se može transformisati dalje u klauzalnu normalnu formu, koja je od koristi za metod rezolucije.

Računska složenost

Važan skup problema u računskoj složenosti podrazumeva nalaženje takvih dodela promenljivima bulovske formule u konjunktivnoj normalnoj formi, da formula ima vrednost tačno. k-SAT problem je problem nalaženja zadovoljavajuće dodele bulovskoj formuli iskazanoj u KNF, tako da svaka disjunkcija sadrži najviše k promenljivih. 3-SAT je NP-kompletan problem (kao i svaki drugi k-SAT, gde je k>2) osim 2-SAT, za koga je poznato rešenje u polinomijalnom vremenu.

Transformisanje iz logike prvog reda

Transformisanje formule predikatskog računa u KNF podrazumeva sledeće korake:

  1. Transformisanje u negacijsku normalnu formu. Eliminišu se implikacije: x y {\displaystyle x\rightarrow y} se zameni sa ¬ x y {\displaystyle \neg x\vee y}
  2. Negacije se uvuku unutar zagrada
  3. Standardizuju se promenljive
  4. Skolemizuje se iskaz
  5. Eliminišu se univerzalni kvantifikatori
  6. Primeni se distributivnost na disjunkcije i konjunkcije.[1]

Izvori

  1. (Artificial Intelligence: A modern Approach [1995...] Russel and Norvig)

Vidi još

  • Disjunktivna normalna forma
  • Algebarska normalna forma
  • Preneks normalna forma
  • Hornova klauza

Spoljašnje veze

  • Scheme i Ocaml programi za konvertovanje iskaznih formula u KNF Arhivirano 2007-03-12 na Wayback Machine-u