Hidrofilnost
Hidrofil (od grč. hydros - voda i φιλια (philia) - ljubav) je molekul ili molekulski entitet koga privlači voda i koji ima težnju da se rastvara u vodi, nasuprot hidrofoba, koji se odvajaju od vode. Hidrofilni molekul ili deo molekula ima tendenciju da interaguje sa polarnim supstancama i da bude u njima rastvoren.[1][2] Hidrofilne supstance privlače vodu iz vazduha. Među hidrofilnim supstancama su brojne soli, kao i šećer. Hidrofilnost je termodinamički povoljna. Ona čini molekule rastvorljivim ne samo u vodi, nego i drugim polarnim rastvaračima. Hidrofilni molekul ili deo molekula je tipično polaran i ima sposobnost formiranja vodoničnih veza, što mu omogućava da se lakše rastvara u vodi nego u ulju ili drugim hidrofobnim rastvaračima. Hidrofilni i hidrofobni molekuli su takođe poznati kao polarni i nepolarni molekuli. Neke hidrofilne supstance se ne rastvaraju. Ta vrsta smeša se naziva koloidima. Sapun, koji je amfifilan jer ima hidrofilnu glavu i hidrofobni rep, što mu omogućava da bude rastvoran u vodi i uljima.
Reference
- ↑ Međunarodna unija za čistu i primenjenu hemiju. "hydrophilicity". Kompendijum Hemijske Terminologije Internet edition.
- ↑ Merriam-Webster dictionary
Vidi još
- Hidrofobnost
- p
- r
- u
("jake")
Kovalentne veze | Sigma (σ) • Pi (π) • Delta (δ) • Fi (φ) Jednostruka veza • Dvostruka veza • Trostruka veza • Četvorostruka veza • Petostruka veza • Šestostruka veza 3c-2e • 3c-4e • 4c-2e Agostička veza • Savijena veza • Dipolarna veza • π retrodonacija Konjugacija • Hiperkonjugacija • Aromatičnost • Haptičnost • Antivezivanje |
---|---|
Katjonska-pi veza • Sona veza | |
("slabe")
Druge nekovalentne | Van der Valsova sila • Londonova disperziona sila • Mehanička veza • Halogena veza • Zlatofilnost • Interkalacija • Steking • Sile entropije • Hemijska polarnost |
---|