Bamberg
| Bamberg Bamberg | |||
|---|---|---|---|
|
| |||
| |||
| Osnovni podaci | |||
| Država |  Njemačka | ||
| Gradonačelnik | Andreas Starke (SPD) | ||
| Savezna država | Bavarska | ||
| Stanovništvo | |||
| Stanovništvo | 69.989[1] | ||
| Gustina stanovništva | 1.281 st./km² | ||
| Geografija | |||
| Koordinate | 49°53′30″N 10°53′30″E / 49.89167°N 10.89167°E / 49.89167; 10.89167 | ||
| Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 | ||
| Nadmorska visina | 245-386 m | ||
| Površina | 54,6 km² | ||
  Bamberg Bamberg (Njemačke) | |||
| Ostali podaci | |||
| Poštanski kod | 96047 | ||
| Pozivni broj | 0951 | ||
| Registarska oznaka | BA | ||
| Web-stranica | www.stadt.bamberg.de | ||
Bamberg je grad u Gornjoj Franačkoj njemačke savezne pokrajine Bavarske, na rijeci Regnitz, blizu njenog ušća u Majnu. Bamberg je jedan od rijetkih njemačkih gradova koji nije stradao u bombardiranju tijekom drugog svjetskog rata zbog obližnje tvornice artiljerije koja je spriječavala prelet zrakoplova. ime grada vjerojatno potječe od plemićke dinastije Babenberg. U gradu se nalazi preko 7,000 stranaca, uključujući 4,100 američkih vojnika. Od 1993. se stari dio grada nalazi na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine.
Povijest
U vrijeme seobe Germana, nakon propasti Rimskog carstva, oblast Bamberga naseljavaju Slaveni. Grad oko dvorca Babenberch se prvi put spominje 902. god., a kralj Henrik II. Sveti ga proglašava svojim obiteljskim posjedom i sjedištem biskupije 1007. godine. Nova bamberška katedrala je posvećena 1012., a 1017. god. osnovan je benediktinski samostan sa sjemeništem. Henrik II. i njegova žena Cunigunda su sahranjeni u gradskoj katedrali. Od sredine 13. stoljeća, biskupi Bamberga su ujedno bili i kneževi Svetog rimskog carstva,te su vladali gradom i gradili monumentalne građevine. Teritorija na kojoj su vladali biskupi znatno se smanjila u doba protestantske reformacije. Crkveni procesi protiv vještica u 17. stoljeću su odnijeli na stotine žrtava, a vrhunac su dosegli od 1626.-1631. god. Sveučilište u Bambegu je osnovano 1647. god. kao Academia Bambergensis.
Bamberg je izgubio nezavisnost 1802. god. i slijedeće godine postaje dio Bavarske Republike. Nakon Prvog svjetskog rata, prvi republikanski ustav Bavarske je izglasan u Bambergu.
Godine 1973., Bamberg je proslavio 1000 godina od osnivanja.
Znamenitosti
| Stari grad Bamberg | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Njemačka | |
| Registriran: | 1993. (17. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iv, |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Bamberg se često zove i „Franačkim Rimom“ jer se prostire na sedam brežuljaka u dolini rijeke Regnic. Zbog privlačnih kućica na riječnim brijegovima, nekada naseljenim ribarima, zvali su je i „Mala Venecija“ (Kleine Venedig).
Znamenitosti koje su zaštićene kao UNESCOva svjetska baština u staroj gradskoj jezgri su:
- Opatija Michaelsberg iz 12. st. koja se nalazi na jednom od sedam bamberških brežuljaka.
- Katedrala (1237.), s grobovima Henrika I. Svetog i pape Klementa II.
- Stara gradska vijećnica (1386.) na sredini rijeke do koje se može doći preko dva mosta.
- Dvorac Altenburg, najstarija biskupska rezidencija.
- Alte Hofhaltung, biskupska rezidencija iz 16. i 17. st.
- Neue Residenz, nova biskupska rezidencija iz 18. st.
- Klein-Venedig ("Mala venecija"), piktoreskno stambeno naselje ribara iz 19. st.
U njegovom povijesnom središtu (Bürgerstadt), između vijugavih ulica, nalaze se gusto zbijene zgrade. Bamberška stara gradska vijećnica je jedinstvena u svijetu jer se nalazi na sred mosta preko rijeke. U prvoj polovici 18. stoljeća obnovljena je u baroknom stilu.
Biskupskim dijelom grada (Bischofsstadt) dominira Bamberška katedrala koja je izgrađena u romaničko-gotičkom stilu (tu je i treća zgrada iz 1211.–1237. god. jer su prethodna dva izgorila u požaru), s četiri vitka tornja. Za skulpturu pročelja iz prve polovice 13. stoljeća, tzv. „Bamberški jahač“, koja prikazuje ideal srednjovjekovnog viteza, pretpostavlja se da predstavlja ugarskog kralja Stjepana I. Unutrašnjost s dva oltarska kora ima prekrasne gotičke dekoracije.
Na trgu ispred katedrale, nasuprot starom kneževom dvoru (Alte Hofhaltung) iz 16. stoljeća, izborni knez-biskup Lothar Frantz von Schenborn je na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dao izgraditi velelebnu Novu rezidenciju (Neue Residentz). U reprezentativnim dijelovima Nove rezidencije danas je smještena bamberška sekcija državne galerije, gdje se posjetitelji mogu diviti dvoranama ukrašenim prekrasnim štukaturama, ali i umjetničkim djelima mnogih starih majstora.
Godine 1647., u Bambergu je osnovana Akademija koja je 1803. godine zatvorena, a zatim ponovo obnovljena. Danas je to „Sveučilište Otto-Friedrich u Bambergu“ koje pohađa više od 9,300 studenata.
-
Stara palača (Alte Hofhaltung), negdašnja biskupska rezidencija. -
Nova rezidencija (Neue Residenz), biskupska rezidencija iz 18. st. -
Crkva sv. Martina i Zelena tržnica. -
Mala Venecija (Kleine Venedig) -
Pivovara Schlenkerla, jedna od najstarijih i najpoznatijih u gradu.
Gradovi prijatelji
Bamberg je zbratimljen s gradovima:
- Bedford, Velika Britanija
- Ostrogon, Mađarska
- Feldkirchen, Austrija
- Prag, Češka Republika
- Rodez, Francuska
- Villach, Austrija
Reference
- ↑ Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
Literatura
- Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525.
- Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0.
- Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748.
- Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126.
- Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007.
- Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483.
- Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963.
- Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206.
Vanjske veze
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Bamberg |
- Službena stranica
- p
- r
- u
Gradovi i okruzi nemačke države Bavarska
Ajhah-Fridberg • Ajhštet • Alteting • Amberg-Sulcbah • Ansbah • Augzburg • Ašafenburg • Bad Kisingen • Bad Telc-Volfratshauzen • Bamberg • Bajrojt • Berhtesgadener Land • Vajlhajm-Šongau • Vajsenburg-Guncenhauzen • Vircburg • Vunsidel im Fihtelgebirge • Dahau • Degendorf • Dilingen na Dunavu • Dingolfing-Landau • Dunav-Ris • Eberzberg • Erding • Erlangen Hohštat • Garmiš-Partenkirhen • Gincburg • Kam • Kelhajm • Kicingen • Koburg • Kronah • Kulmbah • Landsberg na Lehu • Landshut • Lindau • Lihtenfels • Majna-Špesart • Miltenberg • Mildorf na Inu • Minhen • Misbah • Nirnberger Land • Nojburg-Šrobenhauzen • Nojmarkt in der Oberfalc • Nojštat na Ajšu-Bad Vindshajm • Nojštat na Valdnabu • Noj Ulm • Oberalgoj • Ostalgoj • Pasau • Pfafenhofen na Ilmu • Regen • Regenzburg • Ren-Grabfeld • Rozenhajm • Rot • Rotal-In • Tiršenrojt • Traunštajn • Unteralgoj • Firstenfeldbruk • Firt • Forhajm • Frajzing • Frejung-Grafenau • Hasberge • Hof • Švajnfurt • Švandorf • Štarnberg • Štraubing-Bogen
