Alat


Prikaz poljoprivrednih alata
Moderna kutija s alatom
Prethistorijski alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles (Francuska)
Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer

Alat je pomagalo s kojim ručno ili na stroju obrađujemo materijal. S njim se radi lakše, brže i točnije.Omogućuje izradu vrlo složenih proizvoda. Alati su mnogobrojni i raznovrsni. Mogu biti jednostavni, ali i vrlo složeni i s vlastitim pogonom. Alati u izravnom dodiru obrađuju materijal, bilo odvajanjem čestica (nož, sjekira, turpija, glodalo, svrdlo, ručna pila, ručna blanja) ili bez odvajanja čestica (čekić, kliješta, odvijač). [1] Alati se mogu dijeliti prema granama industrije na poljoprivredne alatke, šumarske, bravarske, električarske, rudarske, hirurške itd, ali se između njih teško može povući granica, jer ista alatka može da se koristi u raznim granama industrije.

Iako se termin alat lako može primeniti na mnoge stvari koje su sredstvo za postizanje cilja (npr. viljuška),[2][3][4] strogo govoreći, predmet je alat samo ako je, osim što je konstruisan za držanje, takođe napravljen od materijala koji omogućava korisniku da na njega primenjuje različite stepene sile. Ako ponovljena upotreba istroši deo alata (poput sečiva noža), moguće je da postoji mogućnost obnove tog dela; alternativno istrošeni ili polomljeni alat mora biti zamenjen. Alat spada u taksonomsku kategoriju oruđa, i nalazi se u istom taksonomskom rangu kao instrument, pribor, uređaj ili posuđe.

Svrsishodna je podjela prema namjeni. Prema namjeni alate dijelimo na :

  1. alati za stezanje, (fiksiranje), (klješta, stega...)
  2. alati za pomjerenje,
  3. alati za mjerenje, (nonijus ili šubler, metar (alat), lenjir...)
  4. alati za rezanje (sječenje),
  5. alati za zavrtanje (odvrtanje), (odvrtka, francuski ključ...)
  6. alati za kovanje i savijanje,
  7. alati za držanje (pridržavanje), (hvataljke, mašice...)
  8. alati za bušenje, (bušilica, rende, turpija...)
  9. specijalni alati

Podjela alata

Primjena i razvoj alata usporedno su vezani uz razvoj ljudskog društva i civilizacije. Osnovni cilj je bio olakšati i ubrzati rad. Poseban zamah u razvoju alata uzrokovan je masovnom proizvodnjom različitih uređaja i opreme (npr: automobila), gdje se zahtjeva što kraće vrijeme pripreme i proizvodnje, kako bi se smanjili troškovi poslovanja. Današnje alate nazivamo pomoćnim priborom ili mehanizmima u procesu izrade proizvoda i njegove kontrole. Mogu se podijeliti, odnosno razvrstati po različitim kriterijima.

Podjela alata prema djelatnosti

Prema djelatnosti se alati mogu podijeliti na alate:

Podjela alata u strojarstvu

Opća podjela alata strojarske struke:

Podjela alata prema načinu korištenja i nabave

Prema načinu korištenja i nabave alat se može podijeliti na:

  • standardni alat: kupuje se gotov na tržištu i takav upotrebljava, za opću upotrebu i različite proizvode, standardiziran po kvaliteti i dimenzijama (primjeri: nož, glodalo, svrdlo, ključ).
  • tipizirani alat: tipiziran i izrađen do visokog stupnja gotovosti, ali se ne može izravno upotrijebiti bez prethodne dorade ili dogradnje, ima određen oblik, ali mjere treba doraditi (primjeri: kućište štance, žigovi i izbacivači, štapići za profilne noževe).
  • specijalni alat: ne može se kupiti gotov na tržištu, potrebno ga je napraviti ili naručiti,služi za izradu konkretnog proizvoda (primjeri: naprave za bušenje ili montažu, štance za rezanje i preoblikovanje, kalupi za prešanje polimera i tlačni lijev metala).

Istorija

Glavni članak: Istorija tehnologije
Stolarski alati pronađeni u olupini jedrenjaka iz 16. veka, Mari Rouz. Idući od gore, malj, stvrdlo, hoblerica, drška T-svrdla, drška karike, moguća drška čekića i lenjir.

Antropolozi smatraju da je upotreba alata bio važan korak u ljudskoj evoluciji.[5] S obzirom na to da alate ekstenzivno koriste ljudi i divlje šimpanze, široko se pretpostavlja da se prva rutinska upotreba alata dogodila pre divergencije između te dve vrste.[6] Međutim, ovi rani alati su verovatno bili napravljeni od nepostojanih materijala kao što su štapivi ili su se sastojali od nemodifikovanog kamenja koje se ne može razlikovati od drugog kamenja kao alata.

Kameni artefakti datiraju od pre oko 2,5 miliona godina.[7] Međutim, jedna studija iz 2010. godine sugeriše da je vrsta hominina Australopithecus afarensis jela meso kasapeći leševe životinja kamenim oruđima. Ovo otkriće pomera najraniju poznatu upotrebu kamenog oruđa među homininima na pre oko 3,4 miliona godina.[8]

Nalazi stvarnih alata datiraju najmanje 2,6 miliona godina unazad u Etiopiji.[9] Jedan od najranijih oblika kamenih alata koji se mogu prepoznati je ručna sekira.

Do nedavno je oružje pronađeno u iskopinama bilo jedino oruđe „ranog čoveka” koje je proučavano i kome je pridavana važnost. Sada je više alata prepoznato kao kulturno i istorijski relevantno. Pored lova, za druge aktivnosti potrebni su i alati kao što su oni za pripremanje hrane, „... orašanje, obradu kože, žetvu i obradu drveta ...” U ovu grupu su uključeni i „alati od ljuskastog kamena”.

Dijelovi zidarskog alata,Muzej Hercegovine, Trebinje

Alati su najvažniji predmeti koje su drevni ljudi koristili da se uspnu na vrh lanca ishrane; unapređivanjem alata, oni su mogli da ostvare zadatke koji prevazilaze mogućnosti ljudskog tela, kao što je koplje ili luk i strela za ubijanje plena, jer njihovi zubi nisu bili dovoljno oštri da probiju kožu mnogih životinja. „Čovek lovac” kao katalizator promene hominina je doveden u pitanje. Na osnovu tragova na kostima na arheološkim nalazištima, sada je očiglednije da su praljudi lešinarili ulove drugih predator, umesto da ubijaju svoju hranu.[10]

Mehanički uređaji doživeli su veliku ekspanziju svoje upotrebe u drevnoj Grčkoj i drevnom Rimu sistematskim korišćenjem novih izvora energije, posebno vodenih točkova. Njihova upotreba proširila se tokom mračnog doba dodavanjem vetrenjača.

Mašinski alati izazvali su nagli porast u proizvodnji novih alata tokom industrijske revolucije. Zagovornici nanotehnologije očekuju nastanak sličnog talasa sa umanjenjem alata do mikroskopske veličine.[11][12]

Reference

  1. ↑ [1] "Uvod u alatničarstvo", Industrijska strojarska škola, 2011.
  2. ↑ Charing Worh (2014), Types of Cutlery in the UK, Charing Worth, arhivirano iz originala na datum 24 March 2014, pristupljeno 24 March 2014 
  3. ↑ bookrags.com. bookrags.com (2 November 2010).
  4. ↑ Anette Rasmsson. „popularhistoria.se at archive.org”. Arhivirano iz originala na datum 31 July 2010. Pristupljeno 2019-02-06. 
  5. ↑ Sam Lilley, Men, Machines and History: The Story of Tools and Machines in Relation to Social Progress, 1948 Cobbett Press.
  6. ↑ Whiten, A., J. Goodall, W.C. McGrew, T. Nishida, V. Reynolds, Y. Sugiyama, C.E.G. Tutin, R.W. Wrangham, and C. Boesch. 1999. Cultures in Chimpanzees. Nature 399:682—85. Panger, M.A., A.S. Brooks, B.G. Richmond, and B. Wood. 2002. Older than the Oldowan? Rethinking the emergence of hominin tool use. Evolutionary Anthropology: Issues, News, and Reviews 11:235–45.
  7. ↑ The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution. Cambridge: Cambridge University Press. 1994. ISBN 978-0-521-32370-3.  Also ISBN 0-521-46786-1 (paperback)
  8. ↑ McPherron, Shannon P.; Zeresenay Alemseged; Curtis W. Marean; Jonathan G. Wynn; Denne Reed; Denis Geraads; Rene Bobe; Hamdallah A. Bearat (2010). „Evidence for stone-tool-assisted consumption of animal tissues before 3.39 million years ago at Dikika, Ethiopia”. Nature 466 (7308): 857–60. Bibcode 2010Natur.466..857M. DOI:10.1038/nature09248. PMID 20703305. 
  9. ↑ Semaw, S., M.J. Rogers, J. Quade, P.R. Renne, R.F. Butler, M. Domínguez-Rodrigo, D. Stout, W.S. Hart, T. Pickering, and S.W. Simpson. 2003. 2.6-Million-year-old stone tools and associated bones from OGS-6 and OGS-7, Gona, Afar, Ethiopia. Journal of Human Evolution 45:169–77.
  10. ↑ Holmes, Bob. „Man's early hunting role in doubt”. Newscientist.com. Pristupljeno 12 November 2012. 
  11. ↑ Nanotechnology: Big Potential In Tiny Particles, David Whelan. Retrieved on November 6, 2006
  12. ↑ Will this Tiny Science Usher in the Next Industrial Revolution?, Katrina C. Arabe. Retrieved on November 6, 2006

Literatura

  • Paul, Akshoy; Roy, Pijush; Mukherjee, Sanchayan (2005), Mechanical sciences: engineering mechanics and strength of materials, Prentice Hall of India, ISBN 81-203-2611-3. 
  • Asimov, Isaac (1988), Understanding Physics, New York City: Barnes & Noble, ISBN 0-88029-251-2. 
  • Anderson, William Ballantyne (1914). Physics for Technical Students: Mechanics and Heat. New York City: McGraw Hill. Pristupljeno 2008-05-11. 
  • Archibugi, Daniele, and Mario Planta (1996). „Measuring technological change through patents and innovation surveys”. Technovation 16 (9): 451–519. DOI:10.1016/0166-4972(96)00031-4. .
  • Brush, S.G. (1988). The History of Modern Science: A Guide to the Second Scientific Revolution 1800–1950. Ames: Iowa State University Press.
  • Bunch, Bryan and Hellemans, Alexander, (1993) The Timetables of Technology, New York, Simon & Schuster.
  • Castro, J. Justin (2020). „History of technology in nineteenth and twentieth century Latin America”. History Compass 18 (3). DOI:10.1111/hic3.12609. 
  • Derry, Thomas Kingston and Williams, Trevor I., (1993) A Short History of Technology: From the Earliest Times to A.D. 1900 New York: Dover Publications.
  • Greenwood, Jeremy (1997) The Third Industrial Revolution: Technology, Productivity and Income Inequality AEI Press.
  • Kranzberg, Melvin and Pursell, Carroll W. Jr., eds. (1967) Technology in Western Civilization: Technology in the Twentieth Century New York: Oxford University Press.
  • Landa, Manuel de, War in the Age of Intelligent Machines, 2001.
  • McNeil, Ian (1990). An Encyclopedia of the History of Technology. London: Routledge. ISBN 978-0-415-14792-7. 
  • Olby, R.C. et al., eds. (1996). Companion to the History of Modern Science. New York, Routledge.
  • Pacey, Arnold, (1974, 2ed 1994), The Maze of Ingenuity, The MIT Press, Cambridge, Mass,
  • Singer, C., Holmyard, E.J., Hall, A.R. and Williams, T.I. (eds.), (1954–59 and 1978) A History of Technology, 7 vols., Oxford, Clarendon Press. (Vols 6 and 7, 1978, ed. T. I. Williams)
  • Wilson, George (1855). What is Technology?: an inaugural lecture delivered in the University of Edinburgh on November 7, 1855 (1 izd.). Edinburgh: Sutherland and Knox. 
  • Heinzelin, Jean de; Clark, JD; White, T; Hart, W; Renne, P; Woldegabriel, G; Beyene, Y; Vrba, E (April 1999). „Environment and Behavior of 2.5-Million-Year-Old Bouri Hominids”. Science 284 (5414): 625–629. Bibcode 1999Sci...284..625D. DOI:10.1126/science.284.5414.625. PMID 10213682. 
  • Plummer, Thomas (2004). „Flaked Stones and Old Bones: Biological and Cultural Evolution at the Dawn of Technology”. American Journal of Physical Anthropology (Yearbook of Physical Anthropology) Suppl 39 (47): 118–64. DOI:10.1002/ajpa.20157. PMID 15605391. 
  • Haviland, William A. (2004). Cultural Anthropology: The Human Challenge. The Thomson Corporation. ISBN 978-0-534-62487-3. 
  • Tóth, Zsuzsanna (2012). „The First Neolithic Sites in Central/South-East European Transect, Volume III: The Körös Culture in Eastern Hungary”. u: Anders, Alexandra; Siklósi, Zsuzsanna. Bone, Antler, and Tusk tools of the Early Neolithic Körös Culture. Oxford: BAR International Series 2334. 
  • Paine, Lincoln (2013). The Sea and Civilization: A Maritime History of the World. New York: Random House, LLC. 
  • Moorey, Peter Roger Stuart (1999). Ancient Mesopotamian Materials and Industries: The Archaeological Evidence. Eisenbrauns. ISBN 9781575060422. 
  • D.T. Potts (2012). A Companion to the Archaeology of the Ancient Near East. str. 285. 
  • Attema, P. A. J.; Los-Weijns, Ma; Pers, N. D. Maring-Van der (December 2006). „Bronocice, Flintbek, Uruk, JEbel Aruda and Arslantepe: The Earliest Evidence Of Wheeled Vehicles In Europe And The Near East”. Palaeohistoria (University of Groningen) 47/48: 10–28 (11). 
  • Paipetis, S. A.; Ceccarelli, Marco (2010). The Genius of Archimedes -- 23 Centuries of Influence on Mathematics, Science and Engineering: Proceedings of an International Conference held at Syracuse, Italy, June 8-10, 2010. Springer Science & Business Media. str. 416. ISBN 9789048190911. 
  • Faiella, Graham (2006). The Technology of Mesopotamia. The Rosen Publishing Group. str. 27. ISBN 9781404205604. 
  • Moorey, Peter Roger Stuart (1999). Ancient Mesopotamian Materials and Industries: The Archaeological Evidence. Eisenbrauns. str. 4. ISBN 9781575060422. 
  • Woods, Michael; Mary B. Woods (2000). Ancient Machines: From Wedges to Waterwheels. USA: Twenty-First Century Books. str. 58. ISBN 0-8225-2994-7. 
  • Selin, Helaine (2013). Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Westen Cultures. Springer Science & Business Media. str. 282. ISBN 9789401714167. 
  • Wood, Michael (2000). Ancient Machines: From Grunts to Graffiti. Minneapolis, MN: Runestone Press. str. 35, 36. ISBN 0-8225-2996-3. 

Spoljašnje veze

Alat na Wikimedijinoj ostavi
  • Selection of tool diameter by New Caledonian crows Corvus moneduloides
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • LCCN: sh85136049
  • GND: 4065596-9
  • BNF: cb119384564 (podaci)
  • NDL: 00561564
  • NKC: ph123455