29. 9.

29. rujna/septembar (29. 9.) je 272. dan godine po gregorijanskom kalendaru (273. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 93 dana.

Događaji

• 522. pne. - Ubojstvom uzurpatora Smerdisa Darije Veliki osvaja vlast u Perzijskoj Monarhiji.
• 1066. — Iskrcavanjem normanskih trupa kod Pevenseya počela je borba za englesko prijestolje na koje je pravo polagao Vilim, vojvoda od Normandije. Vilim je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u Bitci kod Hastingsa pobijedio kralja Harolda II.
• 1399. — Henrik Bolingbroke, sin vojvode od Lancastera, uspio je zatvoriti engleskoga kralja Rikarda II.. Time je okončana brutalna vladavina kuće Anjou-Plantegenet. Bolingbroke je nakon Richardove smrti u veljači 1400. došao na englesko prijestolje kao Henrik IV..
• 1949. — Sovjetski Savez otkazao je sporazum prijateljstva s Jugoslavijom koji je bio sklopljen 11. travnja 1945.
• 1965. — Britanski premijer Harold Wilson pledirao je na laburističkom stranačkom danu u Blackpoolu za stvaranje zone bez atomskog oružja u Europi.
• 1972. — Japan i Kina dogovorili su normalizaciju odnosa i razmjenu veleposlanika.

.

Rođenja

• 106. pne. - Pompej Veliki, rimski političar i vojskovođa († 48. pne.).
• 1509. ili 1511. — Miguel Serveto, španjolski liječnik i teolog († 1553.).
• 1518. — Tintoretto, italijanski slikar († 1594.).
• 1547. — Miguel de Cervantes, španjolski pisac († 1616.).
• 1571. — Caravaggio, talijanski slikar († 1610.).
• 1758. — Horatio Nelson, britanski pomorac i admiral († 1805.).
• 1867. — Walther Rathenau, njemački političar i industrijalac († 1922.).
• 1901. — Enrico Fermi, italijanski fizičar († 1954.).
• 1902. — Zdenko Strižić, hrvatski arhitekt († 1990.).
• 1904. — Nikolaj Ostrovski, sovjetski književnik socijalističkog realizma († 1936.).
• 1936. — Silvio Berlusconi, talijanski poduzetnik, političar i državnik.
• 1938. — Greer Garson, američka glumica († 1996.).
• 1943. — Lech Walesa, poljski političar.
• 1951. — Michelle Bachelet, čileanska socijalistička političarka i prva dama na mestu predsednika svoje zemlje.
• 1969. — Ivica Vastić, umirovljeni hrvatski-austrijski nogometaš.
• 1973. — Hrvoje Šalković, hrvatski pisac.
• 1974. — Nebojša Milovanović, srpski glumac.
• 1976. — Andriy Shevchenko, ukrajinski nogometni reprezentativac.
• 1983. — Albert Celades, bivši španjolski nogometaš i trener.
• 1980. — Marija Borić, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
• 1984. — Per Mertesacker, njemački nogometaš.
• 1985. — Dani Pedrosa, španjolski motociklist.
• 1988. — Kevin Durant, američki profesionalni košarkaš.
• 1988. — Anja Alač, srpska glumica.
• 1991. — Adem Ljajić, srpski nogometaš.
• 2001. — Jelena Bugarski

.

Smrti

• 1833. — Ferdinand VII., španjolski kralj (* 1784.).
• 1839. — Friedrich Mohs, njemački geolog i mineralog (* 1773.).
• 1902. — Émile Zola, francuski književnik (* 1840.).
• 1909. — Vladimir Vidrić, hrvatski književnik (* 1875.).
• 1910. — Winslow Homer, američki slikar (* 1836.).
• 1930. — Ilja Rjepin, ruski slikar i vajar (* 1844.).
• 1937. — Ray Ewry, bio je američki atletičar, osmerostruki olimpijski pobjednik (* 1873.).
• 1973. — Wystan Hugh Auden, američki pjesnik engleskog porijekla (* 1907.).
• 1990. — Alberto Moravia, talijanski književnik (* 1907.)
• 1991. — Milan Tepić, major Jugoslovenske narodne armije i poslednji narodni heroj Jugoslavije (* 1957.).
• 1995. — Ljiljana "Miška" Janković, srpska pozorišna, filmska i televizijska glumica (* 1935.).
• 2000. — Pierre Trudeau, kanadski premijer Vlade (* 1919.)

.

Blagdani

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar